Na Kopaonik je uvek lepo doći. Svoju lepotu pokazuje na razne
načine, a najlepše vreme na Kopaoniku je u julu i avgustu. Topli i dugi dani
pogoduju bujanju biljnog i živitinjskog sveta.
Između Jarma i Srebrenca, na mestu
gde je prokopan put, uzdiži se strme i kamenite obale obrasle biljnim vrstama
svojstvenim samo Kopaoniku. Sitne, šarene biljke svojim izgledom i bojom krase
sive kamene zidove.
Posebna vrsta zvončića, Jugoslovenski zvončić Edraianthus jugoslavicus, dominira krajolikom i svojom svetlo plavom bojom privlači pogled.
U društvu sa zvončićem raste i kamenika, Saxifraga serpervivum. Sitni purpurni cvetići otvaraju svoje latice rano u julu i oživljavaju kamene puktine.
Sve ove sitne biljke pružaju dom i hranu za razne vrste insekata i leptira.
Odoljen, zvončići , orhideje, kantarion, ranjenik,karanfili i obilje drugog šarenog cveća pravi su biser Kopaonika.
Na Jarmu vladaju posebni klimatski uslovi. Jaki vetrovi i temperaturne razlike uslovljavaju biljke da pronađu najbllje uslove za opstanak. Većina biljaka je obrasla dlačicama ili imaju sitne listove ili rastu u jastučastim formama.
Divizma je najbolji primeer opstanka u takvom okruženju. Njeni listovi i cvetovi su gusto obtaasli dalčicama sličnim somotu, koje štite od izmrzavanja i isušivanja.
Na ovom području raste i čuvena hajdučka trava kralja Aleksandra, Achillea millepholium reini Alexander, koja uspešno odoleva razliičitim uslovima.
Plava Ajuga, je svoje cvetiće sakrila u lisnu rozetu takođe plave boje, a listove prekrila sa puno dlačica da štite od nepogoda.
Jarke boje cvetova privlače puno leptira i insekata koji ceo svoj
život provedu na jednoj livadi.
Sa oduševljenjem Vas pozivam da zavirite u skrivene kutke i livade Kopaonika i upoznate drugo, možda lepše, lice ove planine.
Vaša Caka
zasto vam nepisu imena biljakaaaaaaa
ОдговориИзбриши